Hrvatska animacija do Zagreb filma
Povijest moderne animacije neposredno nakon Drugoga svjetskog rata spominje Čehe (Trnka, Zeman, Brdecka), Amerikance (Bosustow i UPA) i Kanađane (McLaren) kao pionire avangardizacije medija nakon već umorne Disneyjeve monumentalne igranofilmske koncepcije animiranog crteža. Godine 1957. i 1958. iznenađujuće nov doprinos dali su tome trendu filmovi iz Zagreba: s originalnim pristupom crtežu, animaciji, sadržaju i uopće pogledom na umjetnost animacije. Već poslije prvoga zajedničkog nastupa u inozemstvu, na Filmskom festivalu u Cannesu 1958. godine, program od sedam filmova Zagreb filma postigao je veliki uspjeh, a francuski kritičari George Sadoul i André Martin već su tada lansirali sintagmu Zagrebačka škola crtanog filma.
Društvo filmskih radnika Hrvatske osnovalo je 1953. godine filmsko poduzeće Zagreb film, koje se trebalo baviti svim vrstama filmskih djelatnosti, od distribucije do proizvodnje kratkometražnih i dugometražnih filmova. Počelo je s naručenim i reklamnim filmovima, zatim igranim koprodukcijama, da bi se firma uskoro specijalizirala za dokumentarne i kratkometražne igrane filmove s kojima će 1960-ih godina Zagreb film postati poznat na svjetskim filmskim festivalima. Krsto Papić, Ante Babaja i ostali svojim će djelima doprinijeti ne samo ugledu Zagreb filma i hrvatske kinematografije već i umjetničkom dignitetu toga filmskog žanra u svijetu.
Godine 1956. Zagreb film je ustanovio Studio za crtani film, gdje je nakon nekoliko godina stanke nastavljen kontinuirani rad na animiranom filmu u Hrvatskoj. Zahvaljujući umjetničkoj filmskoj animaciji ta filmska kuća uskoro će postići svjetsku filmsku slavu.
Zagreb ima dugu tradiciju likovnih disciplina srodnih crtanom filmu (ilustracija, karikatura, strip, grafički dizajn) pa je pokušaja s filmskom animacijom bilo već od 1920-ih godina, i to uglavnom na području reklamnog i obrazovnog filma. Tek 1950. godine u satiričkom tjedniku Kerempuh grupa karikaturista – Vladimir Delač, Borivoj Dovniković, Ivan Pušak, Ico Voljevica, Milan Goldschmidt i Branko Karabajić – na čelu s Walterom Neugebauerom i glavnim urednikom i direktorom Fadilom Hadžićem pristupila je realizaciji prvog umjetničkog crtanog filma u Hrvatskoj odnosno Jugoslaviji. Nakon godinu dana savladavanja tehnike animacije i rada na filmu završen je dvadesetominutni Veliki miting. Na osnovu tog uspjeha država je osnovala specijalizirano poduzeće za proizvodnju crtanih filmova Duga film, gdje je ekipa iz Kerempuha okupila i osposobila nove crtače, animatore, kopiste, koloriste, scenografe i ostale specijaliste pa je realizirano pet novih, još uvijek crno-bijelih, crtanih filmova. Time je počela kontinuirana profesionalna proizvodnja animiranog filma u Hrvatskoj odnosno Jugoslaviji. U Duga filmu filmsku karijeru počela su mnoga autorska imena danas značajna u hrvatskoj i svjetskoj animaciji: Dušan Vukotić, Borivoj Dovniković, Vlado Kristl, Aleksandar Marks, Vladimir Jutriša, Nikola Kostelac, Zlatko Grgić, Boris Kolar itd. Već nakon godinu dana država je likvidirala Duga film, smatrajući crtani film luksuzom u tadašnjoj teškoj ekonomskoj situaciji (1952. godine). Poslije je bilo nekoliko pokušaja da se nastavi prekinuta proizvodnja animiranog filma (Zora film, Studio Interpublic…). Godine 1954. Dušan Vukotić i Nikola Kostelac okupili su nekoliko kolega i suradnika iz Duga filma na proizvodnji 30-sekundnih reklamnih crtanih filmova (sada u boji). Istodobno je druga grupa, oko braće Neugebauer, osnovala Studio za crtani film pri Interpublicu namjeravajući se baviti isključivo reklamnim i informativnim animiranim filmom. Oni su prvi u zemlji počeli raditi naručene filmove za inozemstvo (BMW, Njemačka). Vukotićeva grupa bila je izuzetno važna za daljnji razvoj zagrebačke animacije jer je svoje stvaralaštvo, s crtačima Aleksandrom Marksom, Borisom Kolarom i Vjekoslavom Kostanjšekom, bazirala na istraživanju novih puteva u animaciji, što će biti fundamentalna vrijednost buduće Zagrebačke škole crtanog filma.
Studio za crtani film Zagreb filma
Godine 1956. vodstvo Zagreb filma s grupom Vukotić-Kostelac osnovalo je Studio crtanog filma, gdje se uskoro priključuje i grupa braće Neugebauer iz Interpublica. Od toga časa poznat je nezaustavljivi uspon proizvodnje zagrebačke umjetničke animacije na adresi Vlaška 70 (Zagreb film se 1976. godine proširio i na veliku zgradu na Novoj vesi 18). Novi studio stao je okupljati ne samo sve kadrove iz prethodnog perioda (Dušan Vukotić, Nikola Kostelac, Vjekoslav Kostanjšek, braća Neugebauer, Ico Voljevica, Vlado Kristl, Aleksandar Marks, Zlatko Bourek, Zlatko Grgić, Vladimir Jutriša, Borivoj Dovniković) nego i nove snage kao što su Vatroslav Mimica, Branko Ranitovic, Pavao Štalter, Dragutin Vunak, Nedeljko Dragić, Ante Zaninović, Zdenko Gašparović, Milan Blažeković, Zvonimir Lončarić, a kasnije i Joško Marušić, Krešimir Zimonić, Zlatko Pavlinić i drugi. Proizvodnja umjetničkih animiranih filmova buknula je u pravom smislu. Kraj 1950-ih i šezdesete godine bile su u znaku velikih medunarodnih uspjeha Zagrebačke škole crtanog filma. Uz mnogo nagrada i priznanja, Dušan Vukotić je 1962. godine osvojio nagradu Američke filmske akademije s crtanim filmom Surogat, kao prvi neamerički dobitnik Oscara. Nakon toga za nagradu Oscar nominiran je Nedeljko Dragić s fimom Tup-tup! i Zlatko Grgić (i Britanac Bob Godfrey) s filmom Lutka snova. Uz nagrade i priznanja u zemlji, zagrebački animirani filmovi u tridesetak godina bogate produkcije osvojili su bezbrojne nagrade i priznanja na međunarodnim festivalima: Acapulco, Annecy, Atlanta, Baltimore, Barcelona, Beč, Bergamo, Berlin, Bilbao, Birmingham, Bogota, Bourgh–en–Bresse, Cannes, Chicago, Ciudad de Mexico, Cork, Edinburgh, Espinho, Gabrovo, Gijon, Gottwaldov/Zlin, Hollywood, Karlovy Vary, Krakov, Leipzig, Locarno, London, Los Angeles, Lucca, Mamaia, Manheim, Mar del Plata, Melbourne, Milano, Montevideo, Moskva, New York, Oberhausen, Ottawa, Prag, San Antonio, San Francisco, Sidney, Tampere, Teheran, Tours, Treviso, Trst, Vancouver, Varna, Venecija, Zagreb itd.
Svaki zagrebački autor uvijek je radio u vlastitu stilu i imao svoj pogled na umjetnost animacije (i danas je tako) pa valja reći da pojam Zagrebačka škola crtanog filma nije dovoljno precizan. U hrvatskoj ‘Filmskoj enciklopediji’ kaže se da: ‘…niti je Studio za crtani film u okviru Zagreb filma ikad funkcionirao kao škola u doslovnom smislu (mjesto gdje se može učiti struka i umijeće animacije), niti se tu okupljeni autori mogu podvesti pod zajednički nazivnik škole u prenesenom smislu. Ostaje, medutim, činjenica da su ostvarenja stvaralaca okupljenih oko Zagreb filma različita od drugih i da se mogu okarakterizirati nekom duhovnom specifičnošću.’ Mnogi ljudi u svijetu povezani s animacijom tvrde da prepoznaju zagrebačke animirane filmove već po jednoj sekvenci.
Zagreb film je realizirao i četiri crtanofilmske serije: Hound for Hire, Inspektor Maska, Profesor Baltazar i Leteći medvjedići, od kojih su dvije potonje, a posebice Profesor Baltazar, postigle veliki uspjeh na svjetskim TV ekranima.
Renomirani talijanski kritičar, publicist i specijalist za animirani film Giannalberto Bendazzi načinio je 2000. godine listu od 88 najvećih animiranih filmova u povijesti animacije, a među njih je uvrstio čak osam filmova Zagreb filma.
Godine 1972. po prvi put se održava Svjetski festival animiranog filma – Animafest Zagreb, drugi najstariji filmski festival u potpunosti posvećen animaciji. Pokrenut zahvaljujući globalnom ugledu autora Zagrebačke škole crtanog filma, osnovan odlukama Međunarodne asocijacije animiranog filma ASIFA-e, produkcijske kuće Zagreb film i Grada Zagreba. Festival pripada u četiri najveće svjetske smotre animiranog filma, zajedno s Annecyjem (Francuska), Hiroshimom (Japan) i Ottawom (Kanada), a poznat je po sloganu Z znači Zagreb (Z is for Zagreb).
Borivoj Dovniković Bordo
Ustanova Zagreb film danas
Ustanova Zagreb film namjerava nastaviti tradiciju okupljanja autora i raditi na stvaranju centra kojemu gravitiraju kreativni autori svih generacija. Zagreb film stvara okruženje u kojemu je atmosfera komunikacije, razmjene ideja, zajedničko promišljanje i iznalaženje rješenja na najvišoj razini bez obzira na to radi li se o projektima visokih umjetničkih aspiracija, dugometražnim ili kratkometražnim animiranim, dokumentarnim te igranim filmovima ili komercijalnim serijalima. Zagreb film je jedinstveno mjesto i jedan od najvažnijih europskih producenata animiranog filma.
Ustanova Zagreb film posjeduje i bogati filmski fond nastao od 50-tih godina do danas. To nacionalno filmsko blago Ustanova Zagreb film digitalizira, restaurira te prezentira javnosti kroz različite kulturološke aktivnosti.